RADNO VRIJEME KNJIŽNICE
Školska je knjižnica otvorena:
ponedjeljkom od 11:00 do 17:00 sati
utorkom, srijedom, četvrtkom i petkom od 8:00 do 14:00 sati.
*prvi utorak u mjesecu, knjižnica je za korisnike zatvorena
KNJIŽNI FOND
Naša knjižnica sadrži preko 5 000 knjiga (svezaka) koje su radi lakšeg snalaženja podijeljene u skupine. Knjige namijenjene učenicima razvrstane su prema dobi učenika i označene slovima: M, N, D, O, I, dok su one namijenjene nastavnicima razvrstane prema područjima i označene brojevima od 0 do 9. Takav način razvrstavanja naziva se Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK). Unutar svake pojedine skupine knjige na policama poredane su i abecednim redom prema nazivu autora.
Knjižnica posjeduje i posebno odvojenu, referentnu zbirku koja se zbog svoje vrijednosti ne smije iznositi van nego se sadržaji takve literature mogu čitati isključivo u prostorima knjižnice i knjižnične čitaonice uz stručno vodstvo školske knjižničarke.
UČENIČKI FOND
M – književnost za najmlađe (1. i 2. razred)
N – narodna književnost
D – dječja književnost (od 3. do 6. razreda)
O – književnost za mladež, odrasle (7. i 8. razred)
I – igrokazi
NASTAVNIČKI FOND (UDK - osnovne skupine)
0 – Općenito
1 - Filozofija. Psihologija
2 - Religija. Teologija
3 - Društvene znanosti
4 - Nepopunjena skupina
5 - Prirodne znanosti. Matematika.
6 - Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnika
7 - Umjetnost. Zabava. Sport
8 - Jezikoslovlje. Književnost
9 - Geografija. Biografije. Povijest
REFERENTNA ZBIRKA
- Atlasi
- Enciklopedije
- Leksikoni
- Pregledi
- Priručnici
- Rječnici
- Almanasi
Atlas (grč.)
- zbirka zemljopisnih i astronomskih karata sustavno sređenih u sadržajnu cjelinu
(Hrvatski opći leksikon, 1996.)
Enciklopedija (grč.)
- djelo koje daje sažet, sustavan pregled (po abecedi odrednica, ključnih riječi ili po predmetima) svih grana ljudskog znanja, ukupne ljudske teorijske i praktične djelatnosti (opća, univerzalna e.) ili njezine pojedine grane (stručna ili specijalna e.)
(Hrvatski opći leksikon, 1996.)
Leksikon (grč.: rječnik)
1. priručnik u kojem se abecednim (ili kojim drugim) redom nižu te sažeto, s osnovnim podacima, prikazuju i tumače pojmovi, znamenite osobe, vlastita i zemljopisna imena, povijesna zbivanja, znanstveno i stručno nazivlje, tuđice i dr. iz kruga usmenog i pismenog općenja obrazovanih ljudi (konverzacijski leksikon), odnosno iz područja koje znanosti i struke (stručni leksikon), npr. leksikon biblijske teologije, biografski leksikon, glazbeni, jezikoslovni, medicinski, pomorski, sportski leksikon i dr.
2. leksik, rječničko blago nekog jezika ili jezika neke struke
(Hrvatski opći leksikon, 1996.)
Priručnik
1. skup važnijih činjenica iz neke znanosti, struke i sl., sabran u jednoj publikaciji
2. knjiga u kojoj je sustavno izložena cjelina neke znanstvene discipline (udžbenik i sl.)
(Hrvatski opći leksikon, 1996.)
Rječnik
1. popis, lista riječi i izraza nekog (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu (poredanih obično po abecedi i sl.); priručna knjiga koja donosi takav popis
2. sve riječi nekog jezika; rječničko blago, leksik, vokabular
3. sve riječi kojima se služi određena osoba ili društvena skupina
(Hrvatski opći leksikon, 1996.)
Almanah
1. prvotno, kalendar s astronomskim podacima za potrebe astrologije
2. od 16. st. godišnjak
3. od 18. st. zbornik djela različitih autora
(Hrvatski opći leksikon, 1996.)
ČASOPISI U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI
Školska knjižnica pretplaćena je na 6 naslova periodike. Sve ispod navedene časopise učenici i učitelji mogu čitati u knjižnici te prema potrebi i posuditi.
- Smib
- Prvi izbor
- Moj planet
- Radost
- Modra lasta
- Meridijani
KNJIŽNIČNA PRAVILA
- Građu školske knjižnice mogu koristiti i posuđivati samo njeni članovi.
- Za vrijeme boravka u knjižnici zabranjeno je ometanje ostalih - glasno govorenje, trčanje, lupanje i sl.
- Knjižna se građa ne smije iznositi iz prostora knjižnice bez prethodnog zaduživanja korisnika.
- Unos hrane i pića u knjižnicu je zabranjen.
- Prilikom dolaska u knjižnicu ili čitaonicu, mobilne uređaje obvezno stišati i pospremiti u torbu.
- Strogo je zabranjeno oštećivanje knjižnične građe na bilo koji način (podcrtavanje, lijepljenje, trganje listova…), a ukoliko se pak dogodi da korisnik zaduženu građu jako ošteti ili izgubi, dužan je nadoknaditi štetu primjerkom iste ili pak novčanom naknadom u visini njezine nabavne cijene.
- Rok posudbe građe je 15 dana s mogućnošću produljenja roka kod knjižničarke, a učenici mogu posuđivati po 1 (jedan) primjerak knjižne građe.
- Korisnik koji nije vratio zaduženu knjigu, ne može zadužiti novu.
MEĐUNARODNI DAN DJEČJE KNJIGE
Međunarodni dan dječje knjige obilježava se 2. travnja na dan rođenja Hansa Christiana Andersena, a sa svrhom ukazivanja na važnost dječje knjige te poticanja i razvoja ljubavi prema čitanju.
Prošle godine istog datuma pokrenuta i nacionalna kampanja "Čitaj mi!" čiji je osnovni cilj promicanje glasnog čitanja djeci od samog rođenja.
Zašto glasno čitanje?
• Glasno čitanje stavlja knjige u središte pažnje te ih predstavlja kao izvore ugodnog, vrijednog i uzbudljivog iskustva. Djeca, koja od najranije dobi nauče vrijednost knjiga, najčešće postanu vrsni samostalni čitatelji.
• Glasno čitanje pomaže djeci povezati ono što vide, čuju i pročitaju. Glasno čitanje odraslih djeci proširuje dječji vokabular i proširuje njihovo opće znanje.
• Glasno čitanje omogućuje roditeljima, bakama i djedovima, braći i sestrama, učiteljima, rodbini i prijateljima da budu čitateljski uzori djeci. Na taj se način njihova ljubav prema knjizi lako prenosi na djecu.
• Glasno čitanje djeci otkriva literaturu koju možda nikada sami ne biste otkrili, poput poezije, kratkih priča...
• Glasno čitanje omogućuje djeci upoznavanje s književnim jezikom koji se znatno razlikuje od svakodnevnog govora, ili jezika koji se čuje na televiziji, pročita u novinama ili čuje u filmovima. Na taj način djeca bolje razumiju složene rečenične strukture.
• Glasno čitanje omogućuje djeci maštanje o ljudima, mjestima, vremenima i događajima koje nisu upoznali ili doživjeli.
• Glasno čitanje stvara vezu između djeteta i odraslog koji mu čita te im tako osigurava zajedničke teme za razgovor. Govorenje i razgovor pomažu u razvoju vještina čitanja i pisanja.
• Glasno čitanje pomaže razvoju kognitivnih sposobnosti kroz razgovore o pročitanom.
• I na kraju, ali ne i manje važno - glasno čitanje je zabavno!
Čitanje u obitelji
•Glasno čitanje u obitelji može postati ritual tijekom djetetovog odrastanja.
•Glasno čitanje može postati aktivnost koja zbližava tinejdžere i mlađu braću i sestre. Bake i djedovi, ujne i ujaci, tete i stričevi te bliži i dalji rođaci mogu čitati djeci dok s njima provode vrijeme. Tako se jednostavno mogu stvoriti nove prilike za glasno čitanje djeci svih uzrasta.
Kada čitati?
•Čitati naglas treba kada odgovara svim sudionicima čina čitanja: ujutro, poslijepodne, navečer, bilo da se radi o točno određenom terminu ili je riječ o spontanom čitanju – kada su i dijete i odrasli raspoloženi za priču – a to se može odvijati u autu, u liječničkoj čekaonici, u autobusu, u gradu, u parku, na izletu...
Trajanje čitanja
•Čitati treba onoliko dugo dok djeca žele slušati. Djecu ne treba prisiljavati na slušanje priče. S vremenom djeca razvijaju koncentraciju pa se vrijeme slušanja priče produljuje. Samo 15 minuta glasnog čitanja dnevno pomaže djetetovu cjelokupnom razvoju.
•Neka djeca vole slušati priču dok crtaju ili se igraju nekom igračkom pa je i to preporučljivo.
Čitanje naglas djeci od rođenja
Čitajte djeci naglas od rođenja kako bi ona...
•...mogla povezati čitanje i knjige s ugodnim osjećajima.
•...mogla čuti zvukove, rime i riječi.
•...mogla koristiti svoja osjetila sluha, vida i opipa.
•...mogla stvarati zvukove – od gugutanja do riječi.
•...mogla pokazati na sliku, a osoba koja čita imenovati to što dijete pokazuje.
•...počela razumijevati da slike prikazuju određene predmete iz njihove okoline.
•...dakako – mogla uživati u glasnom čitanju!
Ideje kako čitati djetetu
•Uzmite dijete u krilo i to tako da ono može gledati slikovnicu.
•Igrajte se riječima, stvarajte rime, pjevajte, uključite ime djeteta u priču ili pjesmu jer djeca to vole.
•Dijete će htjeti dirati, hvatati, okusiti slikovnicu jer dijete tako uči i upoznaje svijet oko sebe, pa mu možete dati igračku koju će držati dok zajedno čitate.
•Ne zamarajte se brojem pročitanih stranica. Nekada ćete pročitati jednu ili dvije stranice. S vremenom će taj broj porasti.
•Neka dijete slobodno okreće stranice. Možda će djetetu biti zanimljivija sama knjiga od čitanja. Dopustite mu da se poigra s knjigom.
•Obavezno pokazujte ono o čemu govorite, opisujte što se događa na slikama.
•Uključite dijete u priču. Postavljajte pitanja: Što je ovo? Gdje je nešto na slici? I pričekajte da dijete odgovori ili pokaže.
•Potaknite dijete da se uključi u priču – neka oponaša zvukove ili glasove životinja ili neka ponavlja za vama rimu.
•Zadržite se na stranici koliko god je potrebno i koliko god se djetetu sviđa, no ukoliko se djetetu više ne sluša, ostavite knjigu sa strane.
Glasno čitanje aktivnost je koja uključuje cijelu obitelj – roditelje, bake i djedove, braću i sestre, rođake, ali i prijatelje. Izuzetno je važno za razvoj kognitivnih sposobnosti djece, a osobama koje su uključene u glasno čitanje djeci, osigurava čvrstu vezu s djetetom.
Godina 2013. posvećena je čitanju naglas. Budite dio projekta "Čitaj mi!", čitajte i potičite djecu da i sama glasno čitaju, bez obzira na dob djeteta i/ili odraslih.
Preuzeto sa stranice: https://www.citajmi.info/citanje-naglas/
Pravilnik o radu skolske knjiznice OS Nikole Tesle.pdf 
.png)
