Nakon sat vremena vožnje, prvo stajalište bilo je na odmorištu Ravna Gora, srcu Gorskoga kotara,  gdje smo se rashladili i uživali u svježem zraku i netaknutoj prirodi. Dalje smo nastavili put preko Krčkoga mosta koji je osamdesetih bio jedna od najreprezentativnijih građevina niskogradnje i građevinsko čudo toga doba.

Brodićem smo iz grada Punta otplovili do otoka Košljuna. Otočić je ime dobio prema latinskoj riječi koja znači dvorac. Na njemu živi svega nekoliko franjevaca i povijest mu seže iz 11. stoljeća. Prema lokalnoj legendi, nekada je cijela Puntarska draga bila polje koje su obrađivala dva brata od kojih je jedan bio slijep. Iako su oni zajedno obrađivali zemlju, prilikom podjele ljetine brat je prevario svog slijepog brata. To je izazvalo božju srdžbu pa je Bog potopio morem čitavo polje, a sačuvao jedino kuću slijepog brata s manjim okolnim posjedom, a to je već spomenuti samostan.

Dalje nas je put odveo u seoce Jurandvor kraj Baške u crkvu svete Lucije gdje je daleke 1100. godine nađena Bašćanska ploča, prvi hrvatski cjeloviti pisani spomenik. Pisana je hrvatskom glagoljicom i na njoj se piše tko je vladao Hrvatskom u 12. st., tko je zidao crkvu svete Lucije u kojoj je Bašćanska ploča stoljećima obitavala i tko je pisao ploču. Danas je tamo samo njena kopija, a original se nalazi u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Originalnu ploču smo vidjeli na terenskoj nastavi koju smo proveli u listopadu 2017. godine.

Važno je naglasiti da su učenici prije puta pripremili prezentacije i izlaganja o svim posjećenim lokalitetima tako da su im sve činjenice bile poznate te su se mogli koncetrirati na promatranje i smještaj navedenog u povijesni kontekst i vrijeme što i jest cilj terenske nastave. Važno je naglasiti da su učenici sve svoje zadatke izuzetno temeljito, ozbiljno i odgovorno izvršili, a na samom putu i obilascima ponašali su se onako kako bi svaki učitelj i roditelj poželio da se dijete ponaša. Iznimno smo zadovoljni i pohvaljujemo ih u svakom pogledu.