Riječ tolerancija vuče korijene iz grčke riječi tolerare što znači ponositi, trpjeti i uvažavati tuđe mišljenja i uvjerenja. Ljudska su bića u pravilu tašta i umišljena, pa najčešće pretpostavljaju da je tolerancija "izum" ljudskog roda.  

Poznavanjem drugih kultura, upoznajemo druge ljude, njihove nade, želje i vjerovanja, i kroz njih sagledavamo i svoje nade, želje i vjerovanja. Razumijevajući njih razumijevamo sebe i postajemo tolerantni prema drugačijem te postajemo svjesni da je raznolikost ljudsko bogatstvo. Učeći o drugima postajemo tolerantni prema onome što je različito.

UNESCO- va definicija tolerancije:

Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Ona je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenju. Tolerancija je harmonija u različitostima. To nije samo moralna dužnost, to je također politički i zakonit zahtjev. Dosljedno poštovanje ljudskih prava, biti tolerantan, ne znači toleriranje socijalnih nepravdi ili odbacivanje ili slabljenje tuđih uvjerenja. To znači biti slobodan, čvrsto se držati svojih uvjerenja i prihvaćati uvjerenja drugih, različitih.

Tolerancija znači da ne podliježemo ljutnji i želji da povrijedimo drugoga.  Negativne osjećaje možemo imati prema onome što je netko učinio, dakle, prema činu, ali ne prema činitelju, tj. osobi. Trebali bismo sačuvati mir, jer samo tako možemo vidjeti dugoročne i kratkoročne posljedice svojih odluka. Miran um je koristan da bismo mogli voditi svoj život i rješavati probleme.Danas više nego ikada moramo težiti nenasilnim rješenjima zasnovanih na toleranciji i uzajamnom poštivanju u svrhu očuvanja povijesnog i kulturnog nasljeđa svih ljudi.

Najveće priznanje za svoju neumornu mirotvornu aktivnost DALAJ LAMA (Tenzin Gyatso) je primio 1989. godine kada mu je uručena NOBELOVA NAGRADA ZA MIR. Predstavnik Komiteta za dodjelu nagrade tada je rekao: "Komitet želi naglasiti činjenicu da je Dalaj Lama pri svojoj borbi za oslobođenje Tibeta uvijek odupirao uporabi nasilja. Umjesto toga on se zalagao za traženje nenasilnih rješenja zasnovanih na toleranciji i uzajamnom poštivanju u svrhu očuvanja povijesnog i kulturnog nasljeđa svojih ljudi.“Bio je to trenutak kada je čitav svijet pokazao da ima razumijevanja za patnje malih naroda izloženih agresijama onih velikih. Nobelovu nagradu Dalaj lama je, baš kao i sve ostalo, primio s velikom pažnjom i smijehom, jer isto tako ga često nazivaju “Dalaj Lama – čovjek koji se smije”…

Društvo kojim dominira tehnologija, tehnološki pragmatizam, koje svoje najviše domete ostvaruje nuklearnim istraživanjima, razvilo je takve destruktivne snage koje predstavljaju najveću moguću prijetnju miru, svim živim bićima, prirodi u cjelini. Opsjednutost ekonomskim rastom i napretkom ima za posljedicu kulturu koja se odriče svojih vlastitih humanističkih principa, kulturu koja doživljava duhovni pad.

Edukacija vodi toleranciji, a tolerancija vodi životu u zajednici u kojoj se različitosti prožimaju na takav način da izgrađuju povjerenje, i zajedništvo. Edukacija i tolerancija se susreću u mnoštvu kulturnih razlika koje su prezentirane na Internetu. Internet kao sredstvo edukacije, sredstvo je izgradnje opće ljudske tolerancije. Tolerancija prema onome različitom nešto je što se uči učeći o drugima.

 Umjetnost je oduvijek bila simbol slobode i mira. Ona je ta koja i danas sa svoje točke gledišta u sve socijalne diskusije još uvijek unosi elemente kulture mira i tolerancije. I neće proći dugo pa će biti nemoguće o društvenim problemima raspravljati samo sa stajališta ekonomije i politike. Mogućnost velikih socijalnih promjena leži u umjetnosti. Radi se samo o tome da njezine velike mogućnosti još nisu otkrivene.  

 „Sa srećom u džepu i osmjehom na licu“

Da je bilo samo malo svijesti o tome što je tolerancija i što je različitost koja proizlazi iz ljepote i kreativnosti, danas bi Luka Ritz bio s nam….Ali njega nema, a njegove riječi ostat će uvijek prisutne i kroz nedavno otvoreno Savjetovalište Luka Ritz. Poštovanje Luki i posebno njegovim roditeljima koji su ovom svijetu u jednom momentu podarili ljepotu i genijalnost, a svojim angažmanom u želji da Luka i dalje živi s nama, govore o tome što je tolerancija i vjera u bolje sutra. Dnevnik Luke Ritza, koji nas svojim stranicama jednostano oduševljava  zrelim i duhovnim razmišljanjem prekinutim nasiljem i nerazumijevanjem pročitajte na web stranicama savjetovališta Luka Ritza.

preuzeto sa: http://uppt.hr