2011-01-12 14:40:00

Badnjak u Makedoniji - grupa makedonski jezik

Dana 18.12. 2010 grupa učenika koja pohađa predmet Njegovanje makedonskog
jezika i kulture, je imala svoj zadnji sat ovog polugodišta. Zajedno smo
izveli običaje koje su tipični u Makedoniji na Badnje veče koje je u
Makedoniji 6. siječnja. Na satu su prisustvovali i roditelji...

Galerija slika

Priprema za  Božićne blagdane  u Makedoniji počinje počinje još od 1.
siječnja. Svi rituali i obredi dosežu u  daleku prošlost, u vrijeme kada je
čovjek živio u mnogo većoj harmoniji sa prirodom i svi imaju magiski
karakter.

Početak godine, su takozvani nečisti, nekršteni dani kada se  razdvajaju
dvije godine, vrijeme kada umire staro, a rađa se novo  božanstvo.
Istovremeno, to je doba tame i kaosa, vrijeme bez božestvene kontrole, koje
završava sa epifanijom novog, mladog Božanstva.

5.1.Kolede- tipično je maskiranje mladića, pjevanje lascivnih pjesama,
igraju i pjevaju, noseći štapove, blagosiljajući domove ukućani koji  ih
darivaju orasima, jabukama, novcem.  Navečer se pale velike vatre. Smisao
toga je da se osvjetli put mladom božanstvu ili prema drugim vjerovanjima,
da se pomogne mladom suncu. Vatra može imati i značenje pročišćavanja
negativnih utjecaja, posebno demonskog karaktera. Dječaci u dobi od 12-13
godina preskaču vatre, a to je jedna vrsta inicijacije, ulazak u svijet
odraslih.

Badnjak počinje s  koledarskom pjesmom. Djeca obilaze kuće, pjevaju pjesme,
a ukućani ih daruju ih voćem , kolačima, lešnjacima, ili novcem. Koliko više
djece prođe- toliko će godina biti bogatija i plodonosnija.

Na Badnje veće se okuplja porodica. Tada se ne ide u goste. Svako mora biti
doma. Zbog toga i kažu: "Prije Božića, iza Božića, gdje god da si, doma da
si!"

Domaćini obilato hrane stoku. Ovog dana nitko ne smije ostati gladan. U
kuću se unosi Badnikovo drvce i slama. Mada su to dani posta, trpeza je
obilata. Na njoj mora biti: svjeća, kruh u kojemu je moneta, riba, posan
grah, posne kolače, pita zeljanica, vino, rakije, kompot od suhih šliva,
suho voće (šlive, smokve, grožđice).

Sve se uzima i izlazi se na kućni prag ( to prave djeca) i triputa dozivaju:
Dojdi dedo Božić na večera!

Potom ulaze unutra i počinje večera. Svi su za stolom, koji treba biti
kružan, jelo je isto tako u kružnim posudama. Glava porodice krši kruh i
djeli svakome komad. Osim članovima porodice, djeli se komad kruha i na
imanje (kuća, stoka, dućan). Prvo se djeli na dvije polovice, i ako je
moneta tamo onda, parička pada Bogu. Ako je u nekog od članova porodice ili
imanja, to znaći da će on/ona nositi sreću doma i da će biti najsretniji u
godini što dolazi.



Svi ovi elementi datiraju  iz drevnih vremena, posvećeni su uglavnom kultu
mrtvih, pa i same namirnice (orasi, produkti sjemena) imaju ktoničan
karakter. Ali u sto vrijeme, ta hrana bi se trebala podjeliti i udovoljiti i
demoskim silama i božanstvu kojeg se očekivalo. Poslje večere, stol ostaje
neraspremljen. Hrana koja bi ostala, sutradan bi se davala siromasima.

 

Galerija slika


Osnovna škola Nikole Tesle Zagreb